nauCAT
Kada ste posljednji put napravili inspekciju od pramca do krme na svom brodu ili na nekom drugom brodu (posebno ako isplovljava na obalno ili oceansko krstarenje)? Ima li vaš brod (ili bilo koji na kojem plovite) shemu brodskih ventila? Ako nemate ovu dragocjenu dokumentaciju na brodu, napravite ju već danas. Evo zašto…
Svaki brodski ventil trebaš gledati kao trodijelni sustav: ventil, crijevo i obujmica crijeva. Pregledajte sve dijelove kako bi osigurali nepropusnost.
Svaki zapovjednik mora znati točnu lokaciju svake probojnice trupa, bilo ispod ili tik uz vodnu liniju. U slučaju prodora mora, danju ili noću, morate odmah pronaći taj otvor i začepiti ga. Prosječan brod ima između 8 i 12 otvora kroz koje more ulazi ili izlazi – za sudopere, WC, tuš, hlađenje motora, mjerne sonde (dubinomjer), izlaz osovine, ležište kormila i dr.
Većina tih otvora pokrivena je ventilom s ručkom. Kada je ručka u liniji s cijevi/crijevom, voda prolazi. Okret ručke pod pravim kutom na crijevo i ventil zatvara otvor, sprječavajući ulazak mora. Ali, postoje i otvori koji nisu zaštićeni ventilom – poput ležišta kormila, izlaza osovine ili transduktora za dubinu i brzinu.
Ako bilo koji od tih spojeva popusti, prijeti opasnost od prodora mora. Kaljužne pumpe nisu konstruirane da savladaju toliki dotok. One se mogu začepiti, izgorjeti ili jednostavno zakazati. Samo jedna rupa promjera 2,5 cm (1 inch) na dubini od 30 cm ispod vodne linije može propustiti oko 4500 litara morske vode na sat.
Zapamtite: jedan galon (3,8 l) morske vode teži oko 3,9 kg. Taj dodatni teret mijenja istisninu broda, a time i stabilitet (sposobnost broda da se vrati u uspravan položaj nakon nagiba ili prevrtanja). Kada se more u unutrašnjosti nakupi s jedne strane, težište se pomiče i brod gubi ravnotežu. Vrlo opasna situacija.
Zato, u slučaju prodora mora, potrebno je odmah locirati uzrok (pukotinu, lom, popušteni spoj), zatvoriti ventil ili privremeno zakrpati otvor. Zato je presudno da skiper i njegova posada znaju gdje se nalazi svaka probojnica ispod vodne linije.
Kako napraviti vlastitu shemu brodskih ventila:
- Ispisati praznu shemu broda.
- Pričvrstiti je gumicom na podlogu. Uzeti olovku i ručnu svjetiljku.
- Krenuti od pramca prema krmi. Otvoriti sve poklopce, podnice i inspekcijske otvore.
- Označiti na shemi svaki ventil i sve probojnice koje nemaju ventil (izlaz osovine, ležište kormila, transducer dubinomjera).
- Nacrtati ih u odnosu na središnju liniju broda (na sredini, lijevo ili desno).
Na svaki ventil privezati drveni čep (ili moderan gumeni čep) tankim konopcem. Ako spoj popusti, čep se može čekićem ili batićem zabiti u otvor i time usporiti ili zaustaviti ulazak mora.
Tijekom pregleda možda će se naići na ventil koji se “zalijepio” jer se dugo nije koristio. Zbog korozije se ručka teško miče. Svake sezone potrebno je “vježbati” ventile – otvoriti i zatvoriti svaki kako bi ostali u funkciji. Ako se ručka ne može pomaknuti, lagani udarac čekićem često pomaže. Kod vađenja broda na suho, svaki ventil treba rastaviti, pregledati, podmazati i ponovno ugraditi.
Nakon što je skica završena, napraviti čistu i urednu shemu u dvije kopije:
- Jednu objesiti u kabini, na vidljivo mjesto (dostupno danju i noću).
- Drugu spremiti u brodski dnevnik.
Potom upoznati posadu sa shemom i uvježbati ju za hitne slučajeve. Jedna ovakva jednostavna shema može vam jednoga dana spasiti brod.
Izvor: Captain John
Povezani članci
Sigurnost & Savjeti
Čija je zadnja?
Stvarnost (sigurnost) plovidbe: Tko na brodu donosi konačnu odluku?
