Iako Jadran često doživljavamo kao plitko i mirno more, njegov južni dio skriva impresivne dubine. Najdublja službeno zabilježena točka unutar hrvatskih teritorijalnih voda nalazi se u Južnojadranskoj kotlini, južno od Palagruže, i doseže 1.233 metra. Riječ je o području koje se geološki i biološki bitno razlikuje od ostatka Jadrana, piše putni kofer.
Većina Jadrana je relativno plitka: sjeverni i srednji dio rijetko prelaze 40 do 100 metara. No prema jugu more se naglo produbljuje i poprima obilježja pravog „oceanskog“ bazena. Južnojadranska kotlina jedinstveno je područje u kojem se nalaze rijetki oblici života, složeni podmorski reljefi i tragovi drevnih seizmičkih procesa. Zbog svoje izoliranosti i zahtjevnih uvjeta, ovo je područje još uvijek nedovoljno istraženo, što ga čini posebno zanimljivim znanstvenicima.
Najbliži kopneni orijentir toj dubini je Palagruža, najudaljeniji naseljeni hrvatski otočić, smješten gotovo na pola puta između Hrvatske i Italije. Otočje, formalno dio općine Komiža, teško je dostupno, ali poznato po iznimnoj ljepoti, bogatoj povijesti i mitskom statusu među pomorcima. Palagruža i njezini okolni otočići čuvaju i jedinstvene ekosustave, a zbog udaljenosti i izoliranosti ostali su gotovo netaknuti.
Izvor: putni kofer
Povezani članci
