Iz novog izdanja Adriatic Sea Tourism Reporta predstavljenog na otvaranju osmog izdanja Adriatic Sea Foruma – cruise, ferry, sail & yacht, 2026.
- Kruzing: očekuje se oko 5,7 milijuna putnika u prometu (+6,0% u odnosu na 2025., ali još uvijek ispod rekorda iz 2019.) i oko 4.000 uplovljavanja brodova (+7,7% u odnosu na 2025.)
- Trajekti, hidrogliseri i katamarani: očekuje se 20,6 milijuna putnika u prometu (+2,1% u odnosu na 2025.)
- Nautika: Novi zamah za nautički charter, u segmentima jedriličarstva i motornih plovila, potaknut lokalnom potražnjom. Raste ukupan broj vezova (više od 81.000, +1,3% u odnosu na 2024.).
U četverogodišnjem razdoblju 2027./2030. planirano je više od 843 milijuna eura ulaganja u infrastrukturu namijenjenu pomorskom turizmu na Jadranu.
Rast pomorskog turizma na Jadranu se nastavlja, potaknut dobrim očekivanim rezultatima u sektoru kruzinga i trajektnog prijevoza te ukupnim povećanjem nautičke ponude.
To je zaključak novog izdanja Adriatic Sea Tourism Report, referentnog istraživačkog izvještaja o pomorskom turizmu na Jadranu koji izrađuje Risposte Turismo, istraživačka i savjetodavna tvrtka specijalizirana za turističku makroindustriju. Izvještaj je danas u Veneciji predstavio Francesco di Cesare – predsjednik Risposte Turismo, na otvaranju osmog izdanja Adriatic Sea Forum – Cruise, Ferry, Sail & Yacht.
I ove godine izvještaj analizira tokove, dimenzije, karakteristike i smjerove turističkih kretanja morem na jadranskom području, s fokusom na sektore kruzinga, trajektnog prijevoza i nautike. Cilj je pružiti operaterima iz sedam zemalja s jadranskim izlazom ažuriranu sliku sektora i neke korisne smjernice za daljnji razvoj djelatnosti koja i dalje pokazuje znatan potencijal rasta.
Kruzing na Jadranu raste: u 2026. predviđa se oko 5,7 milijuna putnika u prometu (+6% u odnosu na 2025.), što je još uvijek ispod rekorda iz 2019.
Prema procjenama sadržanim u Adriatic Sea Tourism Report, izdanje 2026., 35 jadranskih luka zaključit će godinu s ukupno oko 5,7 milijuna putnika u prometu (ukrcaji, iskrcaji i tranziti), što je rast od 6% u odnosu na 2025. Uplovljavanja brodova dosegnut će 4.000 (+7,7% u odnosu na 2025.). Povećanje putničkog prometa, potaknuto uglavnom s istočne obale Jadrana, omogućit će sektoru da se približi, ali ne i premaši, rekordne razine zabilježene 2019. U usporedbi s ostalim makropodručjima Mediterana, Jadran je jedino koje je zabilježilo pad prometa u razdoblju 2019.–2025. (–8%, nasuprot, primjerice, +35% Zapadnog obalnog Mediterana ili +83% Istočnog Mediterana), što je posljedica jaza između infrastrukture i lokalnih propisa koji lukama onemogućuju prihvat najvećih brodova.
Prema istraživačima Risposte Turismo, 2026. bit će rekordna godina po broju brodova prihvaćenih u jadranskim lukama (4.000 u usporedbi s 3.700 iz 2016.), što potvrđuje sve veću prisutnost plovila srednje i male veličine te manji udio aktivnosti ukrcajnih luka (homeportinga) u području u odnosu na prošlost.
Na nacionalnoj razini, Italija ostaje vodeća jadranska zemlja po prometnosti kruzinga, s više od 2,1 milijuna predviđenih putnika u prometu do kraja godine (37,3% jadranskog ukupnog broja) i 1.075 pristajanja. Slijede Hrvatska s 1,61 milijunom očekivanih putnika i Grčka koja bi, prvi put, trebala premašiti milijun putnika u prometu.
Albanija, iako još uvijek daleko od rekordnih razina iz 2017., bit će zemlja s najizraženijim rastom u odnosu na 2025., s povećanjem od 15,9% putnika u prometu i 29,9% uplovljavanja brodova.
Kada je riječ o pojedinim lukama, Krf ostaje na vrhu ljestvice sedmu godinu zaredom, dosežući prvi put granicu od milijun putnika u prometu (+11,8% u odnosu na 2025.), zahvaljujući više od 560 uplovljavanja brodova (+20,3% u odnosu na 2025.). Iza njega, Dubrovnik zadržava drugo mjesto s 675.000 očekivanih putnika (+8% u odnosu na 2025.), a slijedi Kotor koji s 615.000 putnika (+6% u odnosu na 2025.) napreduje na treće mjesto ljestvice.
Prvih pet mjesta dopunjuju Bari s 559.000 predviđenih putnika (+1,5% u odnosu na 2025.) i Venecija koja će, prema procjenama Risposte Turismo, do kraja godine zabilježiti pad od 9,3% u odnosu na 2025., s oko 530.000 putnika u prometu.
Među lukama s najznačajnijim rastom ističu se Bar, gdje se do kraja 2026. očekuje oko 130.000 putnika (+78,5% u odnosu na 2025.), i Ravenna, koja bi trebala dosegnuti 390.000 putnika (+57,2% u odnosu na 2025.).
Trajekti: do kraja 2026. predviđa se 20,6 milijuna putnika u prometu (+2,1% u odnosu na 2025.)
Što se tiče sektora trajekta, hidroglisera i katamarana, procjene Risposte Turismo za 2026. ukazuju na novi rast prometnih obujma, s 20,6 milijuna putnika u prometu (+2,1% u odnosu na 2025.).
Kada je riječ o ljestvici luka, Split zadržava vodstvo s više od 5,2 milijuna putnika u prometu (+2,5% u odnosu na 2025.), ispred Igoumenitse s više od 3,1 milijuna (+3% u odnosu na 2025.) i Zadra s više od 2,7 milijuna (+1,4% u odnosu na 2025.).
„Dinamike pomorskog turizma na Jadranu odražavaju sektor u dobrom stanju, podržan značajnim ulaganjima kako javnog tako i privatnog sektora te interesom turističke potražnje koji nikad nije jenjavao", komentirao je Francesco di Cesare, predsjednik Risposte Turismo. „Uvijek je korisno, međutim, pogledati rezultate koje su postigla druga makropodručja – mediteranska i šira – kako bismo razumjeli koliko je potencijal Jadrana još uvijek širok. Taj potencijal treba čitati i u svjetlu drugih čimbenika koji mogu usmjeriti njegov razvoj, kao što su strateške namjere i prioriteti svake od zemalja u području, infrastrukturne karakteristike luka te odluke o prihvatu i upravljanju turističkim tokovima. Svakako je jedno od aspekata na kojima će biti ključno raditi u nadolazećim godinama bolje upravljanje odnosima između obale i unutrašnjosti, ne samo s aspekta pristupačnosti i mobilnosti, već i cjelovitog sagledavanja makropodručja kroz turističku prizmu, uz maksimalnu valorizaciju raznolike prirode njegovih atrakcija."
Nautička ponuda na Jadranu raste: u 2026. evidentirano više od 81.000 vezova (+1,3% u odnosu na 2024.)
Na polju nautike, Risposte Turismo je u 2026. mapirao ukupno 347 objekata – marina i turističkih luka. Gotovo 93% evidentiranih objekata koncentrirano je u Italiji i Hrvatskoj, koje se potvrđuju kao dva glavna tržišta u području s, redom, 189 i 133 turističkih luka.
Istraživanje također pokazuje prisutnost 81.710 vezova na jadranskom području, s rastom od 1,3% u odnosu na 2024. I u ovom slučaju Italija i Hrvatska zauzimaju prva dva mjesta na ljestvici, s 49.597 i 21.847 vezova.
Što se tiče nautičkog chartera, indikacije prikupljene od operatera u sektoru ocrtavaju sliku koja je bolja u odnosu na nedavne godine, unutar tržišta koje je postupno konsolidiralo svoju strukturu. Trenutačne su perspektive, naime, povoljnije u usporedbi s onima koje su se pojavile u suprotstavljanju 2024. i 2023. godine, kada su očekivanja smanjenja prevladavala nad onima rasta, premda ne dosežući razinu optimizma zabilježenu prije deset godina (rast najavljen od 89% ispitanika za jedrični segment i od 50% za motorni). Među različitim komponentama potražnje, lokalna se potvrđuje kao najdinamičnija kako u segmentu jedriličarstva, tako i u segmentu motornih plovila.
„Nautika za Jadran ne može a da ne bude protagonistički pokret i sektor", nastavlja di Cesare, „s obzirom na dimenzije obalne linije i sve brojnija rješenja za pristajanje dostupna potražnji. Uvijek treba razlikovati, s turističkog gledišta, udio stalnih, rezidencijalnih korisnika od onoga tranzitnih. Upravo ovi potonji, naime, određuju tzv. nautički turizam – na plovilima kojima se obavljaju višednevni itinerari tijekom kojih se zastaje u više luka. I na tu potražnju trebalo bi se više usmjeriti, rezervirajući joj više vezova unutar marina, povećavajući trenutačni udio koji je oko 20% ukupnog, u diferenciranom scenariju koji vidimo na primjer s lukama na istočnoj obali koje posvećuju veći dio ponude ovoj vrsti korisnika. Dobro je dakle ulagati u infrastrukturu i usluge za nautiku, ali jednako je važno angažirati se na privlačenju potražnje nautičkog turizma."
Više od 843 milijuna eura ulaganja u infrastrukturu namijenjenu pomorskom turizmu planirano u četverogodišnjem razdoblju 2027.–2030.
Adriatic Sea Tourism Report ove godine ponovno sadrži mapiranje ulaganja namijenjenih pomorskom turizmu na Jadranu. Prema istraživačima Risposte Turismo, u četverogodišnjem razdoblju 2027.–2030. planirana su na obje jadranske obale više od 843 milijuna eura u infrastrukturu za razvoj kruzinga i trajektnog prometa (više od 573 milijuna eura) te nautičkog turizma (270 milijuna eura, od kojih 230 milijuna namijenjenih izgradnji sedam novih turističkih luka i dodatnih 40 milijuna eura za dovršetak projekata proširenja i revitalizacije luka).
Konkretno, među glavnim projektima na talijanskoj obali ističu se elektrifikacija gatova luka Trst i Monfalcone, pri čemu će prva luka imati i izvanredne radove održavanja na Molu Bersaglieri, te u Veneciji radovi održavanja kanala Vittorio Emanuele (32 milijuna eura predviđenih za 2027.), radovi odmuljivanja kanala Malamocco-Marghera (85 milijuna eura predviđenih za 2027.), izgradnja dva nova veza za brodove za kruzing, novog kruzing terminala i zone namijenjene cestovnom prometu i parkiralištima, za ukupan iznos od 72 milijuna eura.
“Iskustvo Venecije i Chioggie pokazuje da pomorski turizam može evoluirati od pojave kojom treba upravljati do prilike koju treba iskoristiti, kada ga vodi vizija utemeljena na održivosti, poštovanju teritorija i kvaliteti odnosa koje stvara. Posljednjih godina napravili smo jasan izbor: izgraditi model sposoban spojiti zaštitu okoliša, dobrobit zajednice i gospodarski razvoj. Taj nas je put naveo da preispitamo cijeli lučki sustav, rasporedimo tokove na više veza, uložimo u elektrifikaciju dokova i usmjerimo potražnju prema turizmu više vrijednosti koji je pozoran na identitet mjesta i kulturno bogatstvo koje ona izražavaju. Vjerujemo da more mora ostati prostor susreta i suradnje: iz tog razloga snažno podržavamo europske projekte i prekogranične inicijative koje ujedinjuju obje strane Jadrana kroz kulturu, inovacije i zajedničko pomorsko pamćenje. S ovog Adriatic Sea Foruma želimo poslati snažnu poruku: budućnost pomorskog turizma ovisi o ravnoteži, odgovornosti i sposobnosti umrežavanja. Venecija i Chioggia već putuju tim putem i spremne su doprinijeti izgradnji sve održivijeg i privlačnijeg jadranskog sustava sposobnog stvarati široku vrijednost za zajednice koje u njemu žive”, izjavio je Matteo Gasparato, predsjednik Lučke uprave Sjevernog Jadrana.
Među najznačajnijim zahvatima ističu se i izgradnja novog putničkog terminala u Anconi (7,2 milijuna eura, završetak radova predviđen do 2027.) te, također u Anconi, projekt Molo Clementino (15 milijuna eura).
Spuštajući se duž talijanske jadranske obale, pugljanske luke Bari, Brindisi i Termoli uložit će ukupno više od 70 milijuna eura za povećanje kvalitete prihvata brodova za kruzing (kroz revitalizaciju postojećih terminala i, za Brindisi, izgradnju novog kruzing terminala na gatu Sant'Apollinare – koji je trenutačno u izgradnji) te za elektrifikaciju gatova.
Na polju nautike, evidentirano je najmanje 100 milijuna eura za izgradnju novih turističkih luka u Italiji, uključujući Otranto (70 milijuna eura) i Bari (30 milijuna eura za izgradnju nove marine na Molu San Cataldo).
I balkanska i helenska obala bit će zahvaćene u četverogodišnjem razdoblju 2027.–2030. važnim projektima unapređenja, uključujući u Puli izgradnju novog putničkog terminala predviđenu do 2029. (130 milijuna eura) i novog lučkog vala (26,8 milijuna eura). Luka Split izdvojila je više od 24 milijuna eura za terminal Resnik-Divulje i proširenje Mola San Pietro, dok će Korčula uložiti više od 16 milijuna eura (bez poreza) za izgradnju nove luke. U Dubrovniku će glavni projekt biti Bathovina II (22 milijuna eura) koji obuhvaća premještanje trajektnog prometa u područje izvan luke, čemu se dodaju popravci na gatu Mola Petka. Naposljetku, gledajući prema Grčkoj, luka Igoumenitsa namijenila je oko 6,8 milijuna eura do 2027. za uvođenje sustava hladnog spajanja (cold ironing).
Što se tiče nautike, među očekivanim projektima ističu se otvaranje novih hrvatskih turističkih luka Šešula (procijenjenih 7 milijuna eura od strane Risposte Turismo) u 2027. i prva faza turističke luke Verudela (1,1 milijun eura) u 2029. U Albaniji se očekuje otvaranje dviju velikih luksuznih turističkih marina: Vlora Marina (kojom će upravljati D-Marin) u vrijednosti od 45 milijuna eura do 2027. i Durrës Yachts Marina, čija bi se prva faza, procijenjena na 28 milijuna eura od strane Risposte Turismo, trebala dovršiti 2028. U Grčkoj će pak 2029. biti na redu velika Lamda Corfu Marina (oko 50 milijuna eura).
Forum danas nastavlja radove temama: utjecaj klimatskih promjena na dinamike pomorskog turizma u području (The Climate Imperative: Shifting Paradigms for Adriatic Maritime Tourism), ključna uloga trajekta u promicanju Jadrana kao integrirane destinacije (If the Adriatic truly wants to function as a single macro-region, ferries can be its main enabler), važnost nautičkog turizma u području (How significant is nautical tourism demand for Adriatic ports, really?), prezentacija četvrtog natječaja Programa Interreg Italija-Hrvatska 2021.–2027. posvećenog jačanju praksi održivog turizma i valorizaciji prirodne i kulturne baštine jadranskog područja te Jadran kao turistička destinacija (Destination Adriatic).
Jadran je mnogo više od zajedničkog mora, to je zajednički identitet, zajednička baština i snažna prilika za održivi rast. Jačanjem suradnje između naših zemalja, posebno u nautičkom turizmu, možemo pozicionirati Jadran kao prepoznatljivo makrodestinacijsko područje: dobro povezano, ekološki odgovorno, autentično i privlačno tijekom cijele godine. Naš zajednički cilj trebao bi biti promoviranje Jadrana ne samo kao mjesta koje vrijedi posjetiti, već kao regije koja nudi kvalitetu, sigurnost, kulturu i jedinstveno mediteransko iskustvo. Izjavila je Simonida Kordić – Ministarka turizma Crne Gore.
„Jadran je jedno od mediteranskih mora najbogatijih poviješću, identitetom i ljepotom. Obalni i pomorski turizam nije samo njegov najdinamičniji sektor — to je poluga kojom sedam zemalja može zajednički izgraditi zajedničku viziju održivog i ravnomjernog razvoja. Jer Jadran ne treba promovirati: njime treba upravljati. S vizijom, s podacima i sa sposobnošću pretvaranja njegove izvanredne raznolikosti u koherentan sustav ponude. Upravo to čini Adriatic Sea Forum nezaobilaznim događajem.” Izjavila je Alessandra Priante – Predsjednica ENIT-a.
Radovi se nastavljaju sutra ujutro u 9:00 sati u Auli Magni Silvio Trentin u Ca' Dolfinu, sjedištu Sveučilišta Ca' Foscari u Veneciji, sesijom o završnim rezultatima projekta CROSSCONNECT („Cross-border Coordinated Sea-Land Approach Interconnecting Ports of the Adriatic Sea with Airports and Urban Areas"), a potom i brojnim drugim temama: od sve većeg jaza između Jadrana i ostatka Mediterana u sektoru kruzinga (In the cruise tourism the Mediterranean moves ahead, while the Adriatic falls behind), ekonomskoj vrijednosti koju pomorski turizam generira za zemlje u području, između ulaganja, lanaca vrijednosti i učinaka na obalna područja (The value of maritime tourism for Adriatic Countries) pa do novih potreba pomorskih destinacija u kontekstu turizma koji se neprestano mijenja (Cities of Adriatic).
Cjelovit program Adriatic Sea Foruma – Cruise Ferry Sail & Yacht 2026 dostupan je na sljedećoj poveznici.
Izdanje 2026. foruma realizira se u suradnji s Lučkom upravom Sjevernog Jadrana, a glavni sponzor je Bassani Group. Sponzori su i Mastercard i Plus Marine. Događaj se realizira uz doprinos Generali Italia, Venezia Terminal Passeggeri i Venice Yacht Pier. Adriatic Sea Forum – Cruise Ferry Sail & Yacht ima pokroviteljstvo Europske komisije i Općine Venecija.
Ažuriranja, informacije i načini sudjelovanja dostupni su na adriaticseaforum.com te na stranicama X i LinkedIn.
Povezani članci
