nauCAT
Kitovi ubojice poznati su po iznimnoj inteligenciji, a najnovije istraživanje pruža još jedan fascinantan dokaz toga – ovi impresivni morski sisavci koriste stabljike smeđih morskih algi za međusobno dotjerivanje i češanje tijela, piše Hina/Reuters.
Studiju su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Exeter u Engleskoj, a rezultati su nedavno objavljeni u časopisu Current Biology. Istraživači su pomoću dronova promatrali ponašanje populacije kitova ubojica u Sališkom moru, području Tihog oceana koje se prostire između američke savezne države Washington i kanadske Britanske Kolumbije.
Kitovi najprije pronađu velike stabljike smeđih algi poznatih kao kelp alge (Nereocystis luetkeanae), bilo da plutaju na površini ili su još uvijek pričvršćene za morsko dno. Zatim odgrizu kraj stabljike, postave je između sebe i drugog kita te je kotrljaju i trljaju između svojih tijela.
Znanstvenici pretpostavljaju da ovakvo ponašanje ima dvostruku funkciju: potiče zdravlje kože i istovremeno jača društvene veze među jedinkama. Slična ponašanja ranije su zabilježena kod drugih populacija kitova ubojica koje trljaju tijela o glatke kamene ploče, najvjerojatnije kako bi uklonile mrtve slojeve kože.
– U većini slučajeva korištenje pomagala u životinjskom svijetu povezuje se s pristupom hrani. Primjerice, čimpanze koriste štapove za hvatanje termita. No, ono što je kod kitova ubojica posebno jest činjenica da alat ne koriste radi hrane, već za društvenu interakciju – objašnjava morski biolog Darren Croft, koautor studije i profesor na Sveučilištu Exeter.
Znanstvenici su uočili da u ovom ponašanju sudjeluju i mužjaci i ženke svih dobnih skupina. Croft naglašava kako je društveno motivirana upotreba alata vrlo rijetka među životinjama te se uglavnom opaža samo kod nekih primata – i to većinom u zatočeništvu.
Premda je upotreba alata među morskim sisavcima već dokumentirana – primjerice, morske vidre koriste kamenje za razbijanje školjki, a neki dupini morske spužve za zaštitu njuške – slučaj kitova ubojica ide korak dalje. Oni ne samo da pronalaze odgovarajuće alge u okolišu, već ih aktivno modificiraju kako bi ih koristili.
– Ovo je, koliko znamo, prvi dokumentirani slučaj svjesne izrade alata kod kitova – istaknula je koautorica studije Rachel John, doktorandica na Sveučilištu Exeter koja proučava ponašanje kitova ubojica. – Kitovi pronađu kelp savršene duljine, zatim ga prilagode i koriste za međusobno dotjerivanje – dodaje.
Posebno je zanimljivo što se alge upotrebljavaju u suradnji s drugom jedinkom, bez pomoći udova nalik rukama. U početku koriste usta kako bi pozicionirali algu, a zatim je između sebe zadržavaju isključivo pokretima tijela.
Znanstvenici su također primijetili da su jedinke s vidljivim ljuštenjem kože češće koristile kelp, što sugerira da trljanje algama ima i higijensku svrhu. Budući da kelp posjeduje antibakterijska svojstva, moguće je da njegovo korištenje pridonosi zdravlju kože.
– Vjerujemo da ovakvo ponašanje ima i važnu društvenu ulogu. Fizički kontakt često je ključan za održavanje društvene kohezije – i kod ljudi i kod mnogih drugih životinja. Baš kao što ljudi zagrljajem izražavaju bliskost, čini se da i ovi kitovi koriste alge kako bi učvrstili svoje međusobne odnose – zaključuje Croft.
Na kraju valja istaknuti da se radi o populaciji u ozbiljnoj opasnosti od izumiranja – posljednji popis zabilježio je svega 73 jedinke.
Izvor: Hina
Povezani članci
