Pomorska baština

02.03.2026 nauCAT
Foto: Naši škoji
  •  Share on X
Pomorska baština

nauCAT

Godinama se čekalo da u priješki porat uplovi nova gajeta, a zasluge za to pripadaju novoosnovanoj Udruzi Santina iz Preka, objavio je portal Naši škoji. Udruga je kupila gajetu Šimicu od murterske obitelji prof. Vladimira Skračića, jednog od osnivača Latinskog idra.

Iako je udruga osnovana tek prije mjesec dana, ljubav prema moru, drvenim brodovima i maritimnoj baštini među članovima traje godinama. Danas broji pedesetak članova, a predsjednik Roko Šoša ističe da svi s nestrpljenjem čekaju završetak obnove Šimice kako bi s njom zaplovili na sljedećem Latinskom idru. Obnova bi mogla biti gotova za dva mjeseca, a gajeta je kupljena zahvaljujući donacijama Prečana. Udrugu podržavaju Turistička zajednica i Općina Preko.

Članovi se najčešće okupljaju subotom u Jazu, gdje rade na obnovi nekad jedne od najpoznatijih murterskih gajeta. Osnivanjem udruge žele potaknuti očuvanje tradicijske brodogradnje i pomorske baštine u Preku i na cijelom Ugljanu.

Premda Prečani povijesno nisu bili brodograditelji, brod im je bio nužan u svakodnevnom životu. Povijesni podaci govore da su se brodovi gradili u brodogradilištima sjeverne i srednje Dalmacije, ponajviše u Betini. Najčešći tipovi bili su gajete, ali i bracere, leuti i kaići. Dolaskom Šimice, u Preku ih je danas šest, a članovi se nadaju da će se uključiti u regate tradicijskih brodova.

Udruga planira organizirati vlastite projekte i edukacije te nastaviti sudjelovati u tradicionalnim feštama, posebno u Priješkoj legrici. Želja im je privući što više mladih i potaknuti ih na očuvanje pomorske baštine.

Interes za tradicijske drvene brodove u Hrvatskoj raste posljednjih desetljeća, a najaktivnije udruge dolaze s Murtera. Danas ih je dvadesetak od Istre do Neretve, a svake godine predstavljaju hrvatsku maritimnu baštinu na europskim festivalima. Santina je prva takva udruga na Ugljanu.

Povijesni zapisi pokazuju da su porti u Kukljici, Kalima i Preku početkom 20. stoljeća bili puni gajeta, leuta i kaića, dok su kalafati uglavnom popravljali brodove. Organizirano pomorstvo na Ugljanu spominje se već u 18. stoljeću, kada su otočani posjedovali više od stotinu manjih brodova, pretežno gajeta i leuta. Tijekom 19. stoljeća broj brodova stalno je rastao, a Prečani su bracerama plovili duž cijele obale.

U svim mjestima postojale su male lučice za vez, a poznato je da su Prečani 1858. organizirali veliko čišćenje luke kako bi u nju stali svi njihovi brodovi.

Izvor: Naši škoji

Najčitanije