Južnojadranska kotlina, najdublji i jedan od najslabije istraženih dijelova Jadranskog mora, postala je središte velikog međunarodnog projekta čiji je cilj bolje razumjeti seizmičku aktivnost regije, objavio je HRT magazin. Znanstvenici iz Hrvatske, Italije, Kanade i Crne Gore tijekom istraživačkog krstarenja postavili su 20 seizmografa na dubinama većim od tisuću metara. Uređaji će godinu dana bilježiti podrhtavanja tla i prikupljati podatke ključne za procjenu budućih potresa.
Nepoznati duboki Jadran krije važne odgovore
Seizmolog Josip Stipčević (PMF Zagreb) ističe da je sastav Zemljine kore u tom području još uvijek nedovoljno poznat, a upravo on određuje kakvi se potresi mogu očekivati u budućnosti.
Instrumenti prate potrese iz cijelog svijeta
Mreža seizmografa registrirat će i lokalne i vrlo udaljene potrese — čak i one nastale tisućama kilometara dalje, primjerice u Japanu.
Istovremeno je na području južnih Dinarida, jednom od seizmički najaktivnijih dijelova Europe, postavljeno još 20 kopnenih postaja.
Razvoj sustava ranog upozoravanja
Seizmologinja Iva Dasović navodi da projekt uključuje i razvoj aplikacije za rano upozoravanje, koja bi mogla pružiti sekundu do tri vremena za pripremu prije snažnog podrhtavanja.
Optički kabel otkriva skrivene rasjede
Uz seizmografe, koristi se i 17 kilometara dug optički kabel koji bilježi pomicanje tla. Asistentica Ivana Zonjić nada se da će podaci pomoći u preciznijem mapiranju rasjeda na dubrovačkom području, uključujući strukture koje dosad nisu bile vidljive zbog zahtjevnog terena.
Izvor: HRT Magazin
Povezani članci
Zanimljivosti & događaji
Kvarnerski most i luka Baška
Obilježen početak plovidbe nove sezonske brzobrodske linije „Kvarnerski most“ i završetak radova na rekonstrukciji luke Baška
