Krilo Dalmacije

27.11.2023 nauCAT
Foto: LU SDŽ
Krilo Dalmacije

LU SDŽ

LIPO NAŠE MALO MISTO

Od mjesta Gradac na jugu Dalmacije pa do Vinišća na sjeveru i okolnih lučkih obala u tom široko razlivenom zaljevu kao izmišljenom za more, protežu se izvorni brodarski sadržaji. Jer more tih krajeva nije samo trg, pazar, riva, lučica, vezovi i plaže s konobama, kafićima i pratećim stjecištima domaće i gostujuće svakodnevne publike. Nego su to okupljališta svih kreatora života u malome mistu.

Odvija se život pripijen uz more i njegove tipične običaje, što tim krajevima daje priliku da se otisnu daleko u dubine i uzburkane blizine južnih otočja oko Visa, Hvara, Šolte, Brača, Drvenika, ili ako treba još dalje.

UVIK NEŠTO FALI

To je ona Dalmacija izbliza koja vas drži na pristojnoj udaljenosti, ali ne pušta vas lako iz te neodrecive prisnosti pa tu nema mjesta bez lučice, vezova za barke i bez pogleda na prenapučene mulove gdje se nije iskoristilo svaku kolonu, bitvu, kamen… za vezat se barem po krmi (ako ne i po provi ili alabanda).

Cila Dalmacija baca na život u kaleti, i do barke se ide s jedne na drugu, dosta je sjetit se Krila Jesenice di su i jedrenjaci, jahte, trabakuli, pa tako sve do gajete gajetici… svi su bili prijatelji utisno ka sijamski blizanci, puni ljubavi u razmjeni alata, brodske i ribarske opreme, šta ti fali? Pajola, konop, pajet, argola, lantina, jarbolet, ključ šestica, desetka, francuski, impeler, bićerin, nikad kraja, uvik nešto fali.

Na primjer i vez. Svak ima, nema kome fali, nema ko nema brod. Kapetana ka žala. Pa sad nautičari, turistički brodovi svake vrsti. Zadnjih godina sve se više počelo pričati o velikoj lučici za tu pješadiju bivših salbunara poznatih po tradiciji krcanja pijeska za transport u regiji. A to je stvarno bilo neminovno, neizbježno iz te opsade novih brodarskih želja, nepobitni cilj kako do veza i uredne luke klase Krilo Jesenice usred Dalmacije na po puta do Omiša i njegove najnovije rivijere koja usred Jadrana razapinje, pruža konope prema jugu i sjeveru, od Istre i Kvarnera do Dubrovnika i legendarne pomorske Boke kotorske.

PORTUN DALMACIJE, NOVI PORAT

Naravno, sasvim očekivano osvrnula se Lučka kapetanija Splitsko-dalmatinska na čelu s ravnateljem Domagojem Maroevićem kojemu ništa ne promakne za unapređenje uvjeta plovidbe, života gradića računajući na njihov turistički promet, kulturnozabavne sadržaje pa na sve ostalo od čega život buja u svakome dodiru s lučkim.

Toliko dobroga se čuje po Dalmaciji i njezinim lukama da se zna reći kako u tih desetak godina županijskog lučkog upravljanja nitko još nije izgradio tako velikog, značajanog obalnog i lučkog prostora. Zapravo je igrađen novi porat, dakle portun Srednje Dalmacije.

I tako, počelo je, Domagoj Maroević jednog dana je najavio završetak priče o dokumentacijii za izdavanje građevinske dozvole i uređenje luke Krilo Jesenice, što je bio prirodni slijed događaja koje je pokrenila županijska Lučka uprava.

MORE VAS TJERA I PUNO VOLI, TOLIKO DA VAM DOĐE ISPRID KUĆE

U L T R A Š Ć I G A

A kad dođe sezona, svi brzo na najnoviju otočku feštu Srednje Dalmacije: Vela Luka, Vis, Komiža, Stari Grad... Autoriteti fešte mora i kopna, šćige i masovnih ljetnih okupljanja

Može li se to vjerovat? Koliko ljudi danas ide u masline! Čim završi ljeto, eto ti maslina, nigdi nikoga, svi su išli u masline. Pa se vraćaju s vrićama, a o ulju da se ne govori, u demejanama, cisternama, više nego ribe. Pa ta Dalmacija puca od prirodnoga blaga, grožđa, masline i ribe. Gotov obid, ručak. Zato bacite oko na slike, koliko svita, seoba Dalmacije u prirodu, jer to je Dalmacija, more maslina, ribe, grožđa. Idealno za izmislit najnoviji turistički brend Hrvatske: SVA U ŠĆIGI. Nigdje nema toliko ideja kao u moru.

Jedino brodova ima više. Pa je prava panika kad su šćige. I toga zna bit prikoviše. Šćige su pravi simbol pretjerane sljubljenosti mora i obale. Još jedan razlog za gradit prave luke. Znalo se more popet priko krovova, uz rive i zidove kuća, pa je jasnije čemu toliko mostića, na primjer u Vrboskoj, maloj Veneciji blizu svečane Jelse i Hvara. Dovoljno je usporedit se s Venecijom, pogotovo zadnjih jeseni i zima.

Ali specifično i začudno ime tih prirodnih pojava nije slučajno tako nekako originalno i tajanstveno. Kako dođe do šćige? To je u biti poplava uz more. A sve dolazi od valova. Zamislite Vrbosku, Stari Grad, Vis, Komižu, Velu Luku… kao da su boce. Uđe more i – šta će činit u boci punoj do dna. Nema joj šanse da će tu ostat. Zauvijek nikako. Kad-tad mora van iz boce, natrag u more. E to je sad već oseka. Pa tako i jedno i drugo, poplava i oseka mogu trajat danima. Jednom je u Veloj Luci potrajala priko svake „mire i načina“. Idealna prigoda za pokupit najlipše školjke, a bude tu i ribe.

Eto nas već u nekoliko godišnjih doba, ljeti i jeseni, uz more i nije dosadno, ne moraš se ni kupat. Šćigu bi se moglo doć gledat. Dobra cijena prave prognoze puno bi pomogla jer bi šćigu moga najavljivat ka utakmicu. Sigurni smo da će netko ovo iskoristit jer s pravom progozom i reklamom moga bi napravit Ultrašćigu.

STARI BRENDOVI I VELIČINE

Stari brendovi Hrvatske goleme su, iako nedovršene, luke za bezbroj brodova koji govore i o davnoj hrvatskoj brodogradnji iz vremena trabakula i teretnjaka za pijesak, ali i o najmodernijim marinama suvremenih nautičara, jahti i jedrenjaka.

U najstarije brendove spadaju i prirodna kulturna dobra poput prastare masline Mastrinke kako je njezini domaćini Kaštelani zovu. Maslini je 1500 godina najmanje.

Veteran je među starim bardovima Kaštela i Splićanin Miljenko Smoje, veliki dalmatinski i hrvatski pisac, publicist i novinar, autor TV-serija Malo i Velo misto. Podignut mu je i spomenik posvećen velikome djelu i opusu Smoje, a može ga se dodirnuti na splitskoj rivi blizu legendarne lučice Matejuške iz koje je i niknuo Split dok je još bio ribarsko mjesto.

Spomenici i veličine, neponovljive za Dalmaciju

SMOJE I ONI KOJI DOLAZE

Miljenko Smoje, novinarska veličina Splita, kroničar i pisac Dalmacije, neponovljivi autor svega od vica i batude do hvale i kritike, s tog dalmatinskog i hrvatskog podneblja, e sjedit će uporno tu na Rivi, blizu Matejuške, kao institucija i veliki prijatelj ribara, pa običnih ljudi, ali i simpatičnih političara kojima se smijao koliko ih je i volio, pa se obraćao i zauvijek im ostao vjeran, sasvim njihov i spreman za marendu i čašicu, a naravno, i za sriću, za pametnu rič.

Zato je lipo s njim se slikat šta nije smetalo ni ovoj curici koja uvjerava da će tu još biti puno generacija s kolina na kolino.

STARA MASLINA

Mastrinka je Stara maslina, e tako je zovu Kaštelani. Odavno je proslavila 1500 godina. Cijenjena je kao iznimni spomenik prirode. Ponosito stoji u Kaštel Štafiliću. Utemeljen je i Interpretacijski punkt info za djecu jer se drži i nastava u prirodi. A najveća atrakcija su berbe Stare masline jer ona i danas daje ploda.

Najčitanije