Piše: Lorena N./GEEK.hr Znanost
U ožujku 2019. godine, prizor iz jugozapadnog dijela Australije šokirao je svjetsku javnost, piše GEEK.hr Znanost. Dvanaest kitova ubojica odlučno je napalo jednog od najvećih stanovnika našeg planeta – odraslog plavog kita. Dok su kitovi ubojice nemilosrdno trgali komade mesa iz njegovih bokova, nemoćni plavi kit se borio sve dok sat vremena kasnije nije podlegao. Ovo nije bilo samo prvi dokumentirani slučaj gdje su kitovi ubojice napali plavog kita, već i uvod u niz sličnih događaja.
Nedugo nakon tog događaja, svjedočili smo izvještajima o kitovima ubojicama koji su s nevjerojatnom preciznošću otimali mlade kitove, a čak su i morski psi postali njihove mete, s posebnim interesom za njihove jetre. Još neobičnije, blizu obala Španjolske i Portugala, kitovi ubojice počeli su agresivno reagirati na brodove, pokušajući ih potopiti.
Ovi događaji ukazuju na nevjerojatnu inteligenciju i prilagodljivost ovih grabežljivaca. “Ove životinje posjeduju izuzetno kompleksne i visoko razvijene moždane strukture,” ističe Deborah Giles, stručnjakinja za kitove ubojice s Sveučilišta u Washingtonu i iz neprofitne organizacije Wild Orca. “Neki dijelovi njihovog mozga, koji su povezani s emocijama i sjećanjem, čak su napredniji od onih u ljudskom mozgu.”
Međutim, postavlja se pitanje: postaju li kitovi ubojice sve pametniji i adaptiraju li se brže? Josh McInnes, morski ekolog s Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji, smatra da iako se anatomija mozga kitova ubojica vjerojatno nije promijenila, njihova sposobnost brzog učenja omogućuje im da kao skupina postanu “pametniji”. Ova sposobnost omogućava im i prenošenje znanja i tehnika među članovima grupe.
Zanimljivo je da se neka od ovih “novih” ponašanja možda nisu prvi puta pojavila u nedavnoj prošlosti. Moguće je da su to starija ponašanja koja ljudi tek sada primjećuju i dokumentiraju.
Uzroci ovakvih promjena u ponašanju mogli bi biti brojni. Povećana interakcija s ljudima kroz ribolov i brodski promet možda je potaknula kitove da adaptiraju i usvoje nove taktike.
Jedan od zapanjujućih primjera njihove prilagodljivosti je promjena u načinu lova. Nakon poznatog incidenta iz 2019. godine, kitovi ubojice bili su uključeni u slične napade na mlade kitove. Ove strategije se, kako navodi Robert Pitman, morski ekolog s Sveučilišta Oregon, prenose s generacije na generaciju.
Neki od ovih agresivnih oblika ponašanja mogu se činiti novima, no postoji vjerojatnost da su to zapravo tradicionalne taktike koje su dugo bile prisutne. Na primjer, prilikom napada na plave kitove, zabilježeno je kako kitovi ubojice posebno ciljaju jezik plavog kita.
Ne smijemo zaboraviti da kitovi ubojice nisu samo vrhunski lovci. Oni također koriste svoju inteligenciju za igru i druge socijalne interakcije. No, kako se uvjeti u oceanskim ekosustavima mijenjaju, uglavnom zbog ljudske aktivnosti, kitovi ubojice moraju se brzo prilagoditi.
Dok kitovi ubojice možda nisu svjesni direktne uloge čovjeka u promjenama njihovog staništa, svakako su svjesni naše prisutnosti. Na sreću, kako McInnes napominje, oni još uvijek nemaju interesa da nas vide kao potencijalnu prijetnju ili plijen.
Zanimljivosti o orkama
Orke, poznate i kao kitovi ubojice (lat. Orcinus orca), kao što možemo primijetiti – nevjerojatne su i kompleksne životinje koje izazivaju divljenje i znatiželju mnogih. Evo nekih zanimljivosti o njima.
• Ime: Iako se zovu “kitovi ubojice”, orke zapravo pripadaju obitelji dupina. Imaju takvo ime jer su poznate po tome što love druge morske sisavce, uključujući i druge kitove.
• Komunikacija: Orke za komunikaciju koriste kompleksan sustav zvukova. Svaka grupa orki (ili čopor) ima svoj “dijalekt”, odnosno specifične zvuke koji se razlikuju od zvukova drugih čopora.
• Društvene životinje: Orke žive u matrilinarnim obiteljskim jedinicama, što znači da su grupe često centrirane oko starijih ženskih jedinki. Ove obiteljske jedinke su izuzetno bliske i često provode cijeli život zajedno.
• Raznolika prehrana: Prehrana orki može se razlikovati ovisno o tome gdje žive. Neki preferiraju ribu, dok drugi love morske sisavce poput tuljana, morskih lavova ili čak drugih kitova.
• Inteligencija: Orke su izuzetno inteligentne. Koriste složene strategije lova, a u zatočeništvu su pokazale sposobnost učenja trikova i rješavanja problema.
• Dug životni vijek: U divljini, ženske orke mogu živjeti do 80 ili čak 90 godina, dok muškarci obično žive oko 50-60 godina.
• Jezik: Zabilježeno je da orke ciljaju jezike drugih kitova prilikom lova. Vjeruje se da je to zbog visoke nutritivne vrijednosti jezika.
• Velika brzina: Orke su jedni od najbržih morskih sisavaca, mogu plivati brzinom do 56 km/h.
• Kulturna raznolikost: Znanstvenici vjeruju da orke pokazuju oblike “kulture” s obzirom na razlike u ponašanju, tehnikama lova i komunikaciji među različitim populacijama.
• Prijetnje: Unatoč tome što su vrhunski grabežljivci, orke se suočavaju s prijetnjama poput onečišćenja, smanjenja plijena zbog prekomjernog ribolova, buke iz brodskog prometa i gubitka staništa.
Orke su nevjerojatne životinje koje neprestano fasciniraju znanstvenike i ljubitelje prirode. Njihova inteligencija, društvena dinamika i složeno ponašanje čine ih jednima od najzanimljivijih stanovnika naših oceana.
Povezani članci
Putovanja
NP Mljet otvoren svakodnevno od 1. travnja 2024.
Nacionalni park Mljet može se posjetiti od 9 do 17h, a ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima Pomena i Info Punkt na Velikom jezeru
