nauCAT
Turistički djelatnici nastoje uvjeriti javnost kako nas očekuje još jedna, ako ne rekordna, onda barem solidna turistička sezona. No brojke zasad ne idu u prilog tom optimizmu. Slabiji rezultati pravdaju se kasnijim vjerskim praznicima, last minute bukinzima i sličnim objašnjenjima, ali kad i premijer Plenković te ministar turizma Tonči Glavina oprezno sugeriraju da bi trebalo „stati na loptu” i razmisliti o konkurentnosti našeg turizma, jasno je da nešto ozbiljno ne štima, piše istarski.hr.
Nitko, osim neposrednih proizvođača – vlasnika apartmana, restorana i drugih koji izravno žive od turizma – ne želi priznati da je „car gol“. Sve češće čujemo njihove žalbe jer planirani prihodi očito izmiču iz ruku. Posebno je apsurdno kada domaći korisnici društvenih mreža, koji najčešće i ne putuju, komentiraju razočarane turiste i njihove prigovore na previsoke cijene u Hrvatskoj.
„Ako nemaju para, neka ni ne dolaze“
Česti su komentari tipa: "Ako nemaju novca, neka ne dolaze na najljepšu obalu Mediterana." Takvi stavovi pokazuju kako rado gledamo u tuđe novčanike i otkrivaju poraznu razinu samodopadnosti. Želimo i dalje živjeti lagodno od rentanja, kao da nemamo konkurenciju i kao da se svijet okreće oko nas.
Znakovito je i to da u zemlji s tisuću otoka najveći pad bilježi upravo – nautički čarter. Nakon niza medijskih istupa dalmatinskih iznajmljivača plovila, kontaktirali smo Rovinjanina Damira Peteha, iskusnog skipera i vlasnika tvrtke Marine Media, čija se flota nalazi u pulskoj marini Tehnomont.
„Nažalost, u velikom smo padu. Buking do 28. lipnja – zadnjeg vikenda predsezone – još je zadovoljavajući, ali za glavnu sezonu zasad imamo bukiranih tek 30 % kapaciteta. Ovo je jedna od najneizvjesnijih godina dosad“, ističe Peteh, koji je nakon dugogodišnje međunarodne karijere među prvima pokrenuo posao najma plovila u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata.
Njemački gosti više si ne mogu priuštiti Hrvatsku
„U vrijeme pandemije sve je stalo, a potom su uslijedili rat u Ukrajini, inflacija i rast cijena energenata. Naši gosti su većinom iz Njemačke, koja ima jaku tradiciju jedrenja. Mi nudimo jedrilice po najnižim cijenama u regiji – prosječno 100 eura po danu, koliko stoji i hotelski smještaj. Međutim, iako cijene najma nismo drastično dizali, sve ostalo u Hrvatskoj je poskupjelo. Ljudi srednjih primanja si to više ne mogu priuštiti“, pojašnjava Peteh.
Dodaje kako je značajan broj njemačkih jedriličara ostao bez posla, a mnogi sada jedre po vlastitim jezerima. Oni bolje stojeći, pak, odlaze u Grčku, gdje su cijene niže, a usluga često toplija i gostoljubivija.
Previše smo bahati, a usluga nam ne prati cijenu
„Grčka ima lošiju infrastrukturu, ali su ljudi skromniji i gostoljubiviji. U manjim mjestima vezovi su često besplatni, restorani povoljniji. Kod nas nema uvale gdje vez nije barem 50 eura, a cijene usluga i hrane otišle su u nebo. Gosti se osjećaju prevareno, što se vidi i na Tripadvisoru. Krajnje je vrijeme da se spustimo na zemlju“, upozorava Peteh.
Dodaje i da se hrvatski nautički sektor vratio na razinu iz 1998. godine, kada se tek počinjao oporavljati nakon rata.
Realnost na terenu: preskupi vezovi i pizze od 13 eura
Sličnog je mišljenja i Sean Lisjak, član Uprave Tehnomonta i predsjednik Grupacije marina pri HGK:
„Ne možemo imati ovako visoke cijene vezova bez osnovnih usluga. Uvalama nedostaje čak i osnovno – poput organiziranog skupljanja otpada. A onda se u obližnjem restoranu za običnu pizzu traži 13 eura. To jednostavno nije održivo i gosti to jasno poručuju na forumima i društvenim mrežama“, kaže Lisjak.
Neodrživa flota i nedostatak kontrole
Paško Klisović, predsjednik Udruženja čartera HGK, ističe da je trenutna veličina flote – više od 5.000 plovila – dugoročno neodrživa:
„Čarter flota raste nekontrolirano, kao i broj apartmana na kopnu. Čarterom se ne može baviti bilo tko. Tražimo regulaciju – licenciranje vlasnika i uvjete koje moraju zadovoljiti plovila. Najbolji buking imaju specifične jedrilice, a ne svaka kopija Bavarske. Sada su u trendu crna jedra, ali ne trebamo svi ići tim putem – treba raznolikost i autentičnost“, poručuje Klisović.
Novi gosti, nova tržišta
Dodaje da Hrvatska i dalje ima najljepšu obalu Mediterana, ali ako želimo opstati, moramo težiti kvaliteti, ne masovnosti:
„Najbolje bi bilo smanjiti flotu. Ako ostane ovako velika, moramo se okrenuti novim tržištima – poput SAD-a, Kanade i Latinske Amerike – gdje je Hrvatska nautički gotovo nepoznata. S više truda možemo i dalje biti hit destinacija, ali samo ako ponudimo stvaran doživljaj. Gostima koji mogu putovati na Bahame, možemo biti itekako zanimljivi – ali samo ako promijenimo pristup“, zaključuje Klisović.
Izvor: istarski.hr
Povezani članci
Marine, Luke i Charter
Novalja dobiva sigurniju i suvremeniju luku
Rekonstrukcija i dogradnja južnog lukobrana – 3. faza izgradnje
