Kartirano 51 posto podmorja hrvatskog Jadrana

07.01.2024 nauCAT
Foto: Bioportal
Kartirano 51 posto podmorja hrvatskog Jadrana

Dubrovnik Net

Hrvatska konačno ima kartu 51 posto površine podmorja hrvatskog dijela Jadrana. Jedinstvena je to karta na cijelom Mediteranu, a njome je obuhvaćena površina od 28 tisuća četvornih kilometara podmorja do dubine od 40 metara. Ona je ovog tjedna i svečano lansiranja u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, koji je samo jedan od brojnih hrvatskih znanstvenih, istraživačkih i drugih javnih ustanova koje su sudjelovale u tom projektu proteklih 5 godina.

Nacionalna karta morskih staništa poslužit će za daljnja znanstvena istraživanja, ali i za cijeli niz mjera zaštite Jadranskoga mora, javlja HRT Radio Split.

O kartiranju podmorja govorili su Ante Žuljević, stručni voditelj projekta kartiranja iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo, te Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode i okoliša i MINGORP.

Kartirano malo više od pola hrvatskog podmorja
-U potpunosti smo kartirali 51 posto hrvatskog podmorja, što uključuje svu površinu dna do 40-50 metara dubine, cijelo dno u nacionalnim parkovima, zaštićenim područjima, parkovima prirode, izdvojenim područjima i još nekim izdvojenim područjima u epikontinentalnom pojasu. Brodovi su bili neprestano na moru, ljudi su neprestano radili na terenima. Uključeno je bilo preko četiri tisuće točaka, mjesta s kojih smo promatrali dno, da bismo onda mogli interpretirati tzv. akustične snimke i daljinske snimke.

Ogroman broj terenskih istraživanja i minimalno dvostruko toliko rada u laboratoriju na interpretaciji i finalizaciji projekta, koji je rezultirao kartom staništa morskog dna.

U obalnom području je kartirano sve do 40 metara dubine, a u epikontinentalnom pojasu su to dva tzv. izdvojena područja, s nekih tri stotine kvadratnih metara koje su detaljno kartirane. Ostatak je modeliran na osnovu ogromne količine povijesnih podataka koje su sakupili članovi konzorcija u prijašnjim istraživanjima, pojasnio je stručni voditelj projekta kartiranja iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo Ante Žuljević.

-Ova karta je bitna za sve korisnike mora, služi nam da bismo znali gospodariti našim podmorjem. Naravno, potrebno je nastaviti projekt i za preostalih 49 posto da bismo mogli doći do ukupne pokrivenosti našeg podmorja, kako bismo znali gdje možemo ribariti, gdje možemo sidriti, gdje možemo nešto graditi, ali i ono što je bitno, gdje moramo zaštititi naše podmorje, kazao je Žuljević.

Podaci će poslužiti za integrirano prostorno planiranje na moru
-Kroz projekt, cilj je bio doći do saznanja o tome što se nalazi ispod valova, što skriva naše more. Ti podaci su nam bili nevjerojatno bitni kako bismo mogli u budućem razdoblju na kvalitetniji i sveobuhvatniji način s jedne strane planirati mjere za očuvanje prirode, ali i na održiv način koristiti sva prirodna dobra Jadranskog mora. Nažalost, do sada nismo imali ta saznanja, ali smo upravo sredstva Europske unije iskoristili kako bismo prikupili znanja kao jedno opće dobro koje je sada i javno dostupna putem Bioportala. Podaci će poslužiti za integrirano prostorno planiranje na moru, za održivo ribarstvo, održivi turizam i sve druge aktivnosti koje se nalaze na moru i koje su povezane s morem. Projekt je sufinanciran 85% iz sredstava Europske unije, pojasnio je ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode i okoliša i MINGORP Aljoša Duplić.

Značajno manje površine pod posidonijom
-Ovo mapiranje je ponudilo cijeli niz podataka vrlo velike preciznosti. Možemo reći da je karta vrijedna i zbog toga što je u ovako velikom prostornom obuhvatu, a govorimo o preko 28 tisuća kilometara kvadratnih, ujedno i najdetaljnija karta takvog tipa na Mediteranu, a vjerojatno i puno šire. Primjerice, dobili smo jako dobre podatke o livadama posidonije. Do sada, po staroj karti iz 2004. koja je rađena kao model u mjerilu 1 naprema 100 tisuća, procjenjivalo se da posidonije imamo na 120 tisuća hektara. Sada smo utvrdili vrlo precizno koje su to površine i gdje su. Možemo reći da je, nažalost, ta površina značajno manja – ona se kreće negdje oko četrdesetak tisuća hektara. Livade posidonije su iznimno bitan stanični tip, ne samo zbog bioraznolikosti, nego su bitne i za ublažavanje klimatskih promjena, zbog toga što su jedan izuzetno jak značajan ponor za ugradnju ugljika, zaključio je Duplić.

Oko Lastova otkrivene neobične velike saćaste strukture
– Oko Lastova smo otkrili nevjerojatne strukture promjera 20 metara, a izgledaju kao sača od pčela visine četiri metra. Ne samo oko Lastova, već i oko Mljeta i Visa, a ne znamo na koji su se način te strukture razvile tako da već planiramo ekspediciju u proljeće kako bismo detaljnije istražili takve stvari. Geolozi su vidjeli stara paleokorita naših rijeka. Mogli bi brojni istraživači godinama raditi na podacima koje smo sada prikupili. Projektom je predviđeno kartiranje do nekih 100-tinjak metara dubine, a toliko smo i detaljno kartirali, osim u Jabučkoj kotlini, gdje smo došli do otprilike 200 metara dubine, ali se modelom došlo do nekih 270 metara dubine. Najdublja točka u Jadranu je 1233 metra, ali taj dio posla se očekuje u nastavku kartiranja preostalih 49 posto našeg podmorja – kazao je Duplić za Dalmatinski portal.

Karta je dostupna javnosti i može se pogledati na: Bioportal.hr

Najčitanije