Istraživanje o promjenama mikroskopskih organizama koji učinkovito razgrađuju metan pod utjecajem slanosti i dostupnosti sulfata otkriva kako prodor morske vode značajno mijenja mikrobne zajednice i ciklus jednog od najopasnijih stakleničkih plinova – metana – u slatkovodnim jezerima, priopćio je u petak Institut Ruđer Bošković (IRB).
Studija, objavljena u znanstvenom časopisu Environmental Microbiome, provedena je u suradnji znanstvenika iz Hrvatske, Austrije, Njemačke i Danske. Rezultati pokazuju da klimatske promjene i zaslanjenje slatkovodnih sustava, poput Vranskog jezera, drastično utječu na mikrobne zajednice, a time i na prirodni ciklus metana.
Istraživački tim predvodili su Sandi Orlić s IRB-a i Petra Pjevac sa Sveučilišta u Beču, dok je prva autorica poslijedoktorandica u Danskoj, Lorena Selak. IRB ističe kako zaslanjenje ne utječe samo na biljke i životinje, već i na mikroorganizme u jezerskom sedimentu koji igraju ključnu ulogu u kontroli emisije metana.
Umjesto postupne prilagodbe, mikrobiološke zajednice se „preslaguju“ – jedne vrste nestaju, dok druge, često manje učinkovite, preuzimaju njihovu funkciju. Rezultat su tzv. "metanski džepovi", odnosno zone u kojima se metan nakuplja zbog smanjene aktivnosti mikroorganizama koji ga razgrađuju. To predstavlja „tihi“, ali ozbiljan poremećaj prirodnog sustava koji milijunima godina sprječava ispuštanje metana u atmosferu. IRB naglašava kako metan ima čak 25 puta snažniji učinak na globalno zatopljenje od ugljikova dioksida.
Istraživanje donosi detaljne podatke o geokemijskim promjenama u sedimentu, koristeći suvremene metode molekularne biologije i sekvenciranja. Rezultati ukazuju na brzu reorganizaciju mikrobnih zajednica bez značajnih genetskih promjena, što sugerira da odgovor na zaslanjenje nije adaptacija na genskoj razini, već promjena u strukturi zajednice.
Zaključno, istraživanje dodatno naglašava važnost očuvanja osjetljivih slatkovodnih ekosustava, osobito onih u priobalnim područjima, gdje se promjene odvijaju postupno, ali mogu imati dugoročne posljedice na ravnotežu cijelog sustava. IRB zaključuje kako se radi o znanstveno i klimatski važnom istraživanju s izraženom lokalnom komponentom i značajnim doprinosom hrvatskih znanstvenika.
Povezani članci
