Masovno cvjetanje mora i pojava morske sluzi, kakva na istočnoj obali Jadrana nije viđena više od dva desetljeća, obilježili su ljeto 2024. u Istri, piše HRT Magazin. Fenomen je ostavio posljedice na ekosustav, ribarstvo, turizam i pomorski promet, a znanstvenici Centra za istraživanje mora u Rovinju detaljno su ga analizirali i rezultate objavili u časopisu Scientific Reports.
Kada sezonsko cvjetanje preraste u masovno stvaranje sluzi, posljedice su ozbiljne.
– Sluzi pune ribarske mreže i otežava rad. Kad se debeli slojevi spuste na dno, troše kisik i ugrožavaju organizme koji se ne mogu pomaknuti, poput školjki i spužvi – objašnjava dr. sc. Daniela Marić Pfankuchen.
Sluzi se također hvata otpad, od granja do plastike, stvarajući velike plutajuće nakupine.
Nakupine sluzi, ponekad duge i više od 20 kilometara, praćene su satelitskim snimkama i intenzivnim terenskim radom. Zahvaljujući novoj opremi, istraživači su svakodnevno bilježili promjene u moru.
Praćenje je pokazalo da u stvaranju sluzi sudjeluje više vrsta, a ne samo jedna kako se ranije pretpostavljalo.
Najveća europska oceanografska plutača, smještena četiri milje od Rovinja, svakih deset sekundi mjeri ključne parametre mora.
– To nam daje potpuno novi uvid u to kako more “diše” – kaže dr. sc. Martin Pfankuchen.
Podaci su pokazali nagli pad saliniteta, što je bio rani znak nadolazećeg cvjetanja. Uzrok je bio pojačan dotok slatke vode iz rijeke Po.
Znanstvenici su analizirali i molekularne procese koji organizmima omogućuju preživljavanje u promijenjenim uvjetima.
– Ne zanima nas samo koje su vrste prisutne, nego i što rade – ističe dr. sc. Mila Knjaz.
Iako je riječ o rijetkom, ali štetnom fenomenu, predviđanje ostaje izazovno.
– Imamo određene naznake, ali precizna predviđanja još nisu moguća – zaključuje dr. sc. Marić Pfankuchen.
Izvor: HRT Magazin
Povezani članci
