nauCAT
Snažno nevrijeme koje je nedavno pogodilo Istru, praćeno olujnim udarima vjetra, izazvalo je veliku materijalnu štetu. Tisuće udara munja, podivljalo more i nasukane brodice posljedica su rijetko viđene oluje. O tome što se zapravo dogodilo i kako je moguće da se takva pojava razvije, govorila je u emisiji "Studio 4" na HRT-u dr. sc. Natalija Dunić iz Laboratorija za fiziku mora pri Institutu za oceanografiju i ribarstvo.
– Za razvoj tako snažnog sustava potrebno je da se istodobno poklopi više atmosferskih faktora. Riječ je o djelovanju visinske ciklone u višim slojevima atmosfere, dok s druge strane dolazi do dotoka topline i vlage iz toplog mora, koje se posljednjih tjedana naglo zagrijalo. Time nastaje termalno nestabilan zrak, a dodatno se stvara snažno smicanje vjetra – pojasnila je dr. Dunić.
Kombinacija tih čimbenika pogoduje stvaranju superćelije – izrazito snažnog oblaka koji stvara vrtložne vjetrove i olujne udare.
– Došlo je i do pojave poznate kao downburst, kada se topli zrak podiže, a hladan se iz viših slojeva spušta prema tlu, uzrokujući nagli pad temperature i snažne udare vjetra. Kad se svi ovi uvjeti poklope, dolazi do ekstremnih pojava kakvima smo nedavno svjedočili – dodala je Dunić.
Govoreći o povezanosti s klimatskim promjenama, dr. Dunić objašnjava:
– Mehanizam nastanka takvih oluja nije nov i ne može se izravno pripisati klimatskim promjenama. Međutim, globalno zatopljenje utječe na temperaturu mora, čime se povećava količina latentne energije u nižim slojevima atmosfere. Kad hladan zrak dođe u više slojeve, velika temperaturna razlika uzrokuje snažnu reakciju.
Prema klimatskim projekcijama za Hrvatsku i Jadran, u budućnosti se očekuje manje oborina, ali će one biti lokalno izraženije i intenzivnije.
More se na prvi pogled ne čini direktno pogođeno, no dr. Dunić ističe da promjene temperature ipak utječu na morske organizme:
– Takve oscilacije nisu povoljne. Mnogi morski organizmi prilagođeni su na određene uvjete, poput temperature i saliniteta. Kada se ti uvjeti poremete, narušava se stabilnost cijelog ekosustava. Ribari nam javljaju da ljeti ima manje ribe nego prije, a neke vrste koje su obitavale u dubinama sada se premještaju u pliće slojeve.
Hrvatska strategija za očuvanje morskog ekosustava
Na pitanje o trenutnoj strategiji i zakonodavstvu za zaštitu Jadranskog mora, dr. Dunić pojašnjava:
– Postoji niz nacionalnih i europskih strategija. Ključno je redovito provoditi monitoring okolišnih parametara – kako na kopnu, tako i u moru. Institut za oceanografiju i ribarstvo zadužen je za praćenje stanja Jadranskog mora kroz fizičke, kemijske i biološke pokazatelje. Kao dio Europske unije obvezni smo izvještavati o stanju okoliša.
Ističe i važnost zaštićenih područja u Jadranu:
– Trenutno je samo dva posto Jadrana pod nekim oblikom zaštite. Unatoč tome, kvaliteta mora je visoka i Jadran se ubraja među čišća europska mora, s velikom bioraznolikošću. Hrvatska je bila među rijetkim zemljama sudionicima summita u Nici, gdje je dogovoreno povećanje površina zaštićenih morskih područja. Mi smo tu obvezu i službeno preuzeli – zaključuje dr. Dunić.
Izvor: L.P./Studio 4/HRT
Povezani članci
