Zato je riba dobra za nas?

Imate pitanja? Pošaljite nam upit.

nauCAT je online nautički magazin. Mi na stranici ne prodajemo proizvode (osim oglasnog prostora).

Pošalji poruku

Piše: dali/Znanost
Foto: Pixabay

Znanstvenici sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni i Sveučilišne bolnice u Jeni dekodirali su antihipertenzivni učinak omega-3 masnih kiselina. U dva objavljena članka u znanstvenom magazinu Proceedings of the National Academy of Sciences opisuju kako su analizirali učinak omega-3 masnih kiselina na sustavnoj razini, te po prvi put opisuju temeljne molekularne mehanizme.

Riba je zdrava: lagano se probavlja, sadrži visoke razine dragocjenih proteina, te se smatra važnim dijelom uravnotežene prehrane. S tzv. omega-3 masnim kiselinama riba ima i dodatni bonus. Te masne kiseline u obliku dokosaheksaenoične kiseline (DHA) pojavljuju se uglavnom u masnijim ribama kao što su haringa, losos i skuša. Smatra se da snižavaju krvni tlak, jačaju imunološki sistem i imaju pozitivni utjecaj na razvoj živčanog i kardiovaskularnog sustava.

„Kliničke studije o unosu dodataka prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline dosad nisu dale jasne rezultate“, izjavio je prof. dr. Stefan H. Heinemann sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni, Njemačka. „Molekularni utjecaj omega-3 masnih kiselina još uvijek nije do kraja shvaćen“, nastavlja uvaženi biofizičar.

Tim u kojem su bili i prof. Heinemann (Sveučilište Jena), prof. dr. Michael Bauer (Sveučilišna bolnica u Jeni) i prof. dr. Toshinori Hoshi (Sveučilište Pennsylvania) uspio je pokazati da je tzv. „SLO1“ kanal kalija važna komponenta u učinkovitosti omega-3 masnih kiselina. „Ovi ionski kanali djeluju kao veoma specifični receptori za DHA i otvaraju se vezivanjem omega-3 masnih kiselina“, objašnjava biofizičar Heinemann. U slučaju drugih omega-3 masnih kiselina, kao što su eikosapentaenoična kiselina (EPA) ili alfa-linoleinska kiselina izdvojenih iz biljaka – učinak je mnogo slabiji.

Profesor Bauer i njegovi kolege ispitivali su utjecaj omega-3 masnih kiselina na SLO1 kanale kardiovaskularnog sustava eksperimentirajući na miševima. „Upravljanje s DHA trebalo bi rezultirati širenjem krvnih žila i opadanjem krvnog tlaka“, izjavljuje fizičar. Laboratorijski eksperimenti su upravo to i potvrdili. No kod genetski modificiranih miševa, koji nisu mogli proizvoditi SLO1 kanale, antihipertenzivni učinak DHA je izostao. „Po prvi puta smo uspjeli prikazati izravni utjecaj na krvni tlak koji je posredovan SLO1 kanalima“, zaključuje Bauer.

Nadalje, znanstvenici su došli do još jednog iznenađujućeg otkrića: varijacija DHA, koju često pronalazimo u dodacima prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline, ne pokazuje antihipertenzivni učinak. Štoviše, ona suzbija i čak poništava učinak prirodne DHA iz ribljeg ulja. „Unos umjetnih omega-3 masnih kiselina može imati kontra-produktivne učinke“, naglašava prof. Bauer. Ovo je osobito važno za dodatke prehrani za pacijente na intenzivnoj njezi koji su na parenteralnoj prehrani: suplementi omega-3 masnih kiselina trebali bi biti posebno prilagođeni i usmjereni na kliničke zahtjeve pacijenata.