Zašto je more slano?

14.08.2017 nauCAT
  •  Share on X
Zašto je more slano?

 
Autor Petra Kutleša / Bioteka 
Foto nauCAT©

Slanoća oceana je rezultat nekoliko prirodnih procesa i utjecaja, a rijeke koje u oceane donose sol samo su jedan od tih faktora. Kako voda teče rijekama, ona sa sobom odnosi male količine mineralnih soli koje se nalaze u stijenama i tlu uz rijeku. Ta vrlo malo zaslanjena voda utječe u mora i oceane. Voda iz oceana se gubi isključivo isparavanjem ( evaporacijom *), i stvaranjem polarnog leda ( kada voda prijeđe u led, taj led više nije dio vodene mase oceana), pri čemu sol ostaje otopljena u oceanima jer ona ne isparava. Kako vrijeme prolazi (a prošli su već milijuni godina!), tako preostala voda postaje sve slanija i slanija.

Dio oceanske soli donešen je i postepenim procesima, poput hlađenja magmatskih stijena Zemljine kore ili pak trošenja stijena i sedimenata na dnu oceana. Izvori soli su i krute i plinovite tvari koje izlaze iz Zemljine kore podvodnim vulkanskim aktivnostima. Također, život u moru ima snažan utjecaj na kemijski sastav morske vode jer morski organizmi koncentriraju i izlučuju mnoge kemijske elemente i tako utječu na njihovu koncentraciju u moru, a još nije poznat niti jedan organizam koji odstranjuje natrijev klorid (kuhinjsku sol) iz vode.

Koliko soli ima u oceanima?
Salinitet oceana (količina otopljenih soli u vodi) varira ovisno o otapanju leda, dotoku vode, isparavanju, količini kiše i snijega, vjetru, gibanju valova i morskim strujama koje uzrokuju horizontalna i vertikalna miješanja morske vode. Računa se u promilima, ‰, (dijelovima na tisuću). Tako salinitet od jednog promila znači da je u kilogramu vode otopljen jedan gram soli.

Znanstvenici procjenjuju da u oceanima ima 50 kvadrilijuna tona (50 milijuna bilijuna tona) otopljenih soli. Ako bi se sva sol iz mora mogla izvaditi i položiti po kopnenoj površini Zemlje, napravila bi sloj debeo više od 150 metara – visina nebodera od 40 katova!

Je li more svugdje jednako slano?
Prosječni salinitet oceana je između 32 i 37 ‰. Najslanije je Crveno more i Perzijski zaljev (40 ‰) gdje je isparavanje vode uistinu veliko. Valja spomenuti i Mrtvo more (koje je ustvari jezero!), čiji salinitet iznosi nevjerojatnih 33 %, a znamo da je, ako se izrazi u postotku, prosječni salinitet oceana od 3 do 4 %!

Od oceana, Sjeverni Atlantik je najslaniji – 37,9 ‰. Mali salinitet je u polarnim krajevima.

* proces prijelaza vode u atmosferu u obliku vodene pare sa slobodne vodene površine pod utjecajem temperature zraka, temperature vode, količine vlage u zraku, vjetra, intenziteta sunčeva zračenja, atmosferskog tlaka, kemijskog sastava vode...

 

Najčitanije