Potraga za olupinama

13.10.2021 nauCAT
  •  Share on X
Potraga za olupinama

 
Autor: Albert Petrović / HRT
Foto: Danijel Frka

U današnjoj epizodi potrage za olupinama brodova što ih Jadran skriva, Danijel Frka prepričava zanimljivo iskustvo iz ljeta 2008. kada je, tražeći dva njemačka ratna broda koja su stradala 1944., našao treći, savršeno očuvan brod za kojeg se nije ni znalo gdje leži.

Bilo je to na moru između Premude i Suska, kad se posada, već odustavši od potrage za Kapitanom Diedrichsenom, za kojeg se prema ratnom dnevniku pretpostavljalo da je ondje potonuo, vraćala prema Susku gdje su namjeravali prenoćiti.

"Već kad smo izgubili nadu, nekih 12 milja od Suska, sonar je signalizirao nešto što bi moglo predstavljati brod,a u prilog tome govorilo je i jato riba, koje uvijek prati olupinu...budući da je već padala noć,odlučili smo ipak prenoćiti na Susku i vratiti se ujutro,međutim ja nisam mogao spavati", sjeća se Frka, "jer sam vjerovao da sam konačno pronašao brod koji sam tražio dvije godine. Međutim, sutradan, već na 35 metara primijetio sam nešto čudno: ovaj brod ležao je uspravno a ne na boku, kako je rečeno za Diedrichsena, a k tome je imao ravni pramac, karakterističan za parobrode s početka stoljeća. Olupina je bila prekrasna, nedirnuta s jatima divovskih zubataca koji su očito bili nenaviknuti na ronioce. Moja potraga u arhivima za podacima o tom brodu bila je neuspješna punih godinu dana sve dok nismo 2009. ponovno zaronili na njega. Tek nakon toga, u talijanskim arhivima pronašao sam podatke o parobrodu Pascoli koji je potonuo u svibnju 1941. Izgrađen je u Engleskoj u Newcastleu 1902-e pod imenom Szeged i to za brodarsku kompaniju iz Rijeke. Dvadesetih godina je prodan Talijanima koji su ga preimenovali u Pascoli i plovio je svim morima sve do svibnja 1941. kada je naletio, čini se na zalutalu minu, budući da na tom području nije bilo minskih polja. Riječ je o prekooceanskom brodu, dužine 99 metara, koji je rekvirirala talijanska vojska za ratne potrebe, a u nesreći je poginuo samo jedan član posade. O Pascoliju sam pisao u svojoj knjizi Blago Jadrana"-kaže Frka.

 

Najčitanije