Autor: Tatjana Sandalj / HRT
U godini prije pandemije, dakle 2019. govorili smo o 34 nove vrste riba zabilježene u Jadranu. Nove vrste lako postaju i invanzivne. Međutim, nisu uvijek nove vrste te koje predstavljaju problem za gospodarstvo, jer invanzivne mogu postati i autohtone vrste.
Broj novih vrsta u Jadranu stalno raste, govori voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić. Primjerice, povećao se već u kratkom vremenu između zaključenja teksta i izlaska iz tiska knjige "Ihtiofauna Jadranskoga mora" što ju je prošle godine objavio u koautorstvu s Marcelom Kovačićem iz Prirodoslovnog muzeja u Rijeci.
Plivamo i plovimo, ronimo i lovimo, bliski smo s morem više no inače ili ćemo to biti idućih tjedana. Svaku novu vrstu koju pronađete fotografirajte pa fotografije pošaljite Institutu u Split ili se pridružite zajednici građana-znanstvenika na aplikaciji Plavo oko. Na vaša pitanja odgovorit će prirodoslovci iz riječkog Prirodoslovnog muzeja i njihovi kolege, među njima i naš sugovornik dr. Dulčić.
Neke od novih riba pojave se samo jednom i nikada više, a neke su već postale uobičajene, uspostavile su stabilne životne zajednice, posebno u južnom dijelu Jadrana. Međutim, ne možemo biti sigurni da su sve nove vrste i invanzivne, naglašava Dulčić.
Izdvojio je vrstu koju već dobro poznajemo u Jadranu, strijelku ili Pomatomus saltatrix, čiji broj zadnjih desetak godina izuzetno raste duž cijele obale. Toliko je ima da je počela ugrožavati priobalni ribolov jer lovi vrste koje su komercijalno isplative.
Balastnim vodama je iz Crvenog mora stigao, na ulazu u Bakarski zaljev pronađen, Oplegnathus fasciatus.
I u moru postoje migranti - lesepsijski migranti, primjerice. Riječ je o ribama koje u Sredozemlje stižu iz Crvenoga mora i dobili su naziv po konstruktoru Sueskog kanala. Ima ih petnaestak vrsta, a najnoviji imenovani u Jadranu su sitnoljuskavi bakalarčić i vatrenjača ili Pterois miles, objašnjava ihtiolog Dulčić te dodaje da je proces recipročan, ali iz Crvenog mora u istočno Sredozemlje dolazi puno više vrsta.
Ribe migriraju zahvaljujući ljudskim aktivnostima, a sve što se događa s razvojem njihovih zajednica u novim vodama ima veze s promjenama morskih struja i klimatskim promjenama uzrokovanih - ljudskim aktivnostima.
Neke vrste neće probiti temperaturnu barijeru, ali pitanje je dokle će dospjeti druge vrste, kao npr. vatrenjača koja je u priobalnom ribolovu Cipra i Turske izazvala pravi kaos, govori Dulčić. Problem je što u novom okolišu nema dovoljno grabežljivaca koji bi na prirodan način regulirali nove vrste.
Na Sjevernom Jadranu skloni smo vjerovati da, zbog nižih zimskih temperatura mora, još uvijek ne moramo razmišljati o novim i invanzivnim vrstama riba.
Međutim, podsjećajući na specifičnosti temperatura, dubine mora i morskih struja sjevernog dijela Jadrana, dr. Dulčić ističe i činjenicu da se, u Jadranu autohtone, vrste riba koje su izbjegavale sjeverne vode, ali i nove vrste prilagođavaju niskim temperaturama. Pa nam eto i strijelke u Tarskoj vali, plavog raka i tamne mramornice koja je stigla do Tršćanskog zaljeva.
Uskoro bismo u ribe mogli s priručnikom, kao u gljive. Naime, nove vrste mogu biti opasne za ljude. Na neke bodlje opasno se ubosti, a neke vrste ne smijete ni po koži dirati. Naime, nađena je u našim vodama i tzv. fugu riba, srebrnoprugasta četverozupka, koju je zabranjeno konzumirati u zemljama EU iako je na Dalekom istoku smatraju delicijom.
Jedna od vrsta koju dr. Dulčić spominje je i kostorog, ranije isključivo južnojadranska vrsta, čije mu fotografije često stižu i sa Sjevernog Jadrana. Pojava kostoroga znači da temperatura mora raste i da se hidrografija Jadranskog mora mijenja.
Povezani članci
Zanimljivosti & događaji
Uklonjen bespravni mul
Uklonjena bespravna gradnja na Galešnjaku, svjetski poznatom otoku u obliku srca
