Objavio: Marko Ghost | Znanost.hr
Proučavanje zvukova koje proizvode i osluškuju morski sisavci značajno može doprinijeti spašavaju tih tajanstvenih stanovnika svjetskih oceana od nesretnih slučajeva sudaranja sa brodovima, koji čine sve veći udio u crnoj statistici njihovog stradavanja.
Posebno su ugroženi Sjevernoatlantski grbavi kitovi (na slici), čiji je glavni uzrok smrti upravo kolizija sa brodovima.
U zadnjih deset godina tehnologija je toliko napredovala da sada znanstvenici imaju sve potrebne alate da uspostave sistem praćenja kitova pomoću prikupljanja i analize zvukova koje ove vrste sisavaca proizvode.
Posebno je zahtjevno prikupljanje podataka, tvrde znanstvenici, zbog nepristupačnosti okoline i zbog same složenosti korištenja zvukova od strane kitova. Neki se podaci prikupljaju i arhiviraju dok se drugi koriste u realnom vremenu. Načini prikupljanja podataka također ovise o svrsi, mjestu i vremenu prikupljanja, što dodatno komplicira stvar. Najčešće se koriste plutače na kojima su pričvršćeni hidrofoni, koji registriraju zvukove u oceanu kroz duže vremensko razdoblje. Postoje također i senzori koji se pričvrste na same životinje. Tajna dobrog sistema nadgledanja u ovom slučaju znatno ovisi o primjeni raznih tehnoloških rješenja te njihovim primjerenim kombinacijama.
Veliki kitovi žive i komuniciraju na velikim udaljenostima, dok manji kitovi žive i komuniciraju na manjim područjima, slično dupinima. Zvukovi antropogenog podrijetla mogu prouzročiti smetnje u samoj komunikaciji među kitovima, kao i u njihovom nadgledanju. Ono što se ljudskom uhu čini kao prilično tiha i pusta okolina je u biti mjesto isprepletanja mnoštva zvukova, svaki od kojih je izraz komunikacije raznih vrsta sisavaca prisutnih u morima i oceanima diljem svijeta.
Korištenje pasivnog akustičnog nadgledanja postaje sve popularnije, pošto su troškovi takvog promatranja sve manji a učinkovitost sve veća. Upotreba postojeće tehnologije mogla bi se jako dobro primijeniti u upravljanju morskim resursima te proširiti ne samo na kitove već i na druge sisavce kao što su morski lavovi i tuljani.
Izvor: sciencedaily.com
Povezani članci
Putovanja
NP Mljet otvoren svakodnevno od 1. travnja 2024.
Nacionalni park Mljet može se posjetiti od 9 do 17h, a ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima Pomena i Info Punkt na Velikom jezeru
