Autor: Barbara Žeželj / Bioteka
Foto: Wikimedia Commons, the free media repository
Zamislite hladnoću koja vam prodire kroz najdeblju odjeću od toplog perja. Zamislite blještavu bijelinu, pustoš, tišinu koju prekida snažno puhanje vjetra i udar valova. A onda zaronite u ledenu morsku tišinu i dogodit će vam se nešto o čemu ste mogli samo sanjati. Da, stigli ste na Antarktiku! Započnimo stoga vaše putovanje tom fascinantnom "ničijom zemljom"!
Antarktika, peti po veličini kontinent na Zemlji, s oko 14 milijuna km2 snijega i leda, ljudima nikada nije bilo primamljivo mjesto za stanovanje. On je ujedno i najhladniji (prosječna godišnja temperatura u unutrašnojsti iznosi -55 oC), najvjetrovitiji (najviša izmjerena brzina bila je 300 km/h), najviši (prosječna nadmorska visina iznosi 2500 m) i najsuši kontinent (sigurno ste mislili da nema sušeg mjesta od pustinje!). Nalazi se oko Zemljinog južnog pola, gotovo u cijelosti unutar južne polarnice. Oko 98% kontinenta prekriveno je ledenim pokrovom prosječne debljine 20.000 m koji sadrži 90% ukupne količine leda na Zemlji (znaš li gdje se nalazi preostalih 10% leda na Zemlji?). Kontinentski led spušta se u more i tvori ledene police (barijere i šelfove) od kojih su najveće Rossova i Filchner-Ronneova.
Ovakav surov opis Antarktike sam po sebi nameće pitanje - ima li života na ovom kontinentu? Ekstremno hladna i izolirana od ostatka svijeta, Antarktika je izuzetno nepovoljno mjesto za stanovanje većine životinjskih i biljnih vrsta. Antarktički poluotok je jedini dio ledenog kontinenta na kojem ljetne temperature prelaze 0 oC, te omogućuje život malog broja vrsta. Ekstremnu klimu preživjeti mogu tek poneki beskralješnjaci. Ostatak životinjskog svijeta su vrste koje se hrane u moru, a na obale dolaze samo zbog razmnožavanja, tijekom ljetnog perioda. Osim carskih i adelijskih pingvina, svi ostali kralješnjaci krajem ljeta napuštaju ledenu pustinju kako bi zimu proveli u moru. Južni ocean, koji okružuje Antarktiku, jedno je od biološki najproduktivnijih mora na svijetu. Iako je broj vrsta relativno malen, njihove populacije su izuzetno guste. To se osobito odnosi na malene račiće (tzv. kril) koji su osnovna hrana kitovima i tuljanima. Njihove populacije mogu biti toliko brojne da mogu težiti 10 milijuna tona te se mogu vidjeti iz satelita u svemiru. U nastavku pogledaj neke od vrsta koje žive u moru oko Antarktike koje smo za tebe izdvojili.
Najpoznatiji ptičji stanovnici su svima poznate crno-bijele ptice. pingvini, čije je tijelo u potpunosti prilagođeno surovim uvjetima koji vladaju na južnom polu. Vjerojatno najpoznatija i najveća vrsta je carski pingvin (Aptenodytes forsteri) poznata po svom neobičnom načinu gniježđenja na samom antarktičkom ledu. Osim pingvina, na antarktičkom poluotoku žive Weddellov tuljan (Leptonychotes weddelli) i morski leopard (Hydrurga leptonyx).
Na kopnu kontinenta rastu samo dvije vrste biljaka cvjetnica, to su trava Deschampsia antarctica i biljka iz porodice ljiljana Colobanthus quitensis. Utvrđeno je i postojanje više vrsta lišajeva i mahovina te nekih mikroskopskih gljiva i raznih vrsta bakterija. Flora i fauna Antarktike i antarktičkih otoka (južno od 60 ° južne zemljopisne širine) zaštićene su Ugovorom o Antarktici.
Za kraj ostavljamo jednu zanimljivost. Znate li da je Antarktika politički „ničija zemlja“? Ondje, naime, nema ljudskih stanovnika. Jedini hrabri ljudski predstavnici su znanstvenici koji se u raznim istraživačkim centrima bave proučavanjima u području astrofizike, biologije, geologije, glaceologije, klimatologije, meteorologije i drugih.
Povezani članci
Putovanja
NP Mljet otvoren svakodnevno od 1. travnja 2024.
Nacionalni park Mljet može se posjetiti od 9 do 17h, a ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima Pomena i Info Punkt na Velikom jezeru
