Autor: Ariana Deranja / Nova Akropola
Feničani su jedan od onih zagonetnih, gotovo izgubljenih naroda o kojima znamo vrlo malo. A kada su materijalni dokazi oskudni, teško je stvoriti objektivnu sliku jednog dalekog života. Danas ih poznajemo uglavnom preko izvješća njihovih susjeda i onih naroda koji su dolazili s njima u kontakt, a to je ponekad bilo i u neprijateljstvu. Stoga dosta toga treba uzeti s rezervom jer kaže se da su ih ili voljeli ili prezirali.
Naziv Feničani, koji danas upotrebljavamo, dali su im Grci. Phoiniki ili Φοίνικες znači ljubičasti i povezuje se s proizvodnjom purpurne boje, po čemu je taj narod bio poznat i cijenjen. Iz povijesnih izvora saznajemo da su ih najčešće nazivali prema imenu grada iz kojega su dolazili, a to su bili Sidon, Tir, Biblos ili Arvad.
Njihova pisana povijest i mitologija nisu, nažalost, preživjele. Nestale su u uništenim bibliotekama Tira i Kartage za vrijeme makedonskih i rimskih osvajanja. Stoga se moramo osloniti na svjedočenja drugih i izvore kao što su Biblija, grčki i rimski autori te egipatski i asirski spisi.
Feničani su jedan od onih zagonetnih, gotovo izgubljenih naroda o kojima znamo vrlo malo. A kada su materijalni dokazi oskudni, teško je stvoriti objektivnu sliku jednog dalekog života. Danas ih poznajemo uglavnom preko izvješća njihovih susjeda i onih naroda koji su dolazili s njima u kontakt, a to je ponekad bilo i u neprijateljstvu. Stoga dosta toga treba uzeti s rezervom jer kaže se da su ih ili voljeli ili prezirali.
Naziv Feničani, koji danas upotrebljavamo, dali su im Grci. Phoiniki ili Φοίνικες znači ljubičasti i povezuje se s proizvodnjom purpurne boje, po čemu je taj narod bio poznat i cijenjen. Iz povijesnih izvora saznajemo da su ih najčešće nazivali prema imenu grada iz kojega su dolazili, a to su bili Sidon, Tir, Biblos ili Arvad.
Njihova pisana povijest i mitologija nisu, nažalost, preživjele. Nestale su u uništenim bibliotekama Tira i Kartage za vrijeme makedonskih i rimskih osvajanja. Stoga se moramo osloniti na svjedočenja drugih i izvore kao što su Biblija, grčki i rimski autori te egipatski i asirski spisi.
Povezani članci
Putovanja
NP Mljet otvoren svakodnevno od 1. travnja 2024.
Nacionalni park Mljet može se posjetiti od 9 do 17h, a ulaznice se mogu kupiti na prodajnim mjestima Pomena i Info Punkt na Velikom jezeru